Ulozi su visoki i izazivaju podijeljena mišljenja, prethode li mirovni pregovori priznavanju palestinske države ili obratno? Jesu li Izrael i Palestina spremni za išta od toga? EPTV istražuje.

Priznavanje palestinske države: temelji ili kulminacija mira?

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/11922161/m003-0306-hrx.srt

498 glasova za,  88 protiv i 111 suzdržanih.

Tim je glasovanjem Parlament EU-a  pokazao potporu samostalnoj Palestini

te mirnomu rješenju između dvije države. 

Prihvaćena Rezolucija  rezultat je dugih i teških pregovora

između klubova zastupnika u Parlamentu.

Prihvaćeni tekst ne obvezuje države  da priznaju palestinsku državu.

EuroparlTV sastao se  s raznim sudionicima.

Zastupnicima Parlamenta,  predstavnicima palestinske samouprave,

izraelskim veleposlanikom, povjesničarom.  Iznijeli su svoje mišljenje.

Maria Arena  belgijska je zastupnica i socijalistica.

Njezin je klub zastupnika  primorao Parlament

da održi glasovanje  o priznavanju palestinske države.

Sada događanja na palestinskome teritoriju

pokazuju da se krećemo  prema neodrživome rješenju,

bilateralno rješenje možda više nije opcija.

Stoga moramo spriječiti  to što se događa danas

i dovesti razne sudionike  za pregovarački stol.

Da bi se to dogodilo,  potrebno je priznanje.

Nema alternative  do priznavanja države

Isto misli i veleposlanica  palestinske samouprave u EU-u.

Leila Shahid vjeruje  da bi priznavanje palestinske države

bio važan korak  za zaustavljanje širenja izraelskih naselja.

Izraelci tvrde da pregovaraju,  a svakodnevno grade naselja.

Više je od pola milijuna naseljenika  na palestinskome teritoriju,

izgradili su zid dugačak 700 km  i posve su pripojili istočni Jeruzalem.

dopustimo li ovoj vladi  da nastavi s izgradnjom naselja kao dosad,

u državi gdje će do 2020. godine  Izraelaca biti koliko i Palestinaca.

Socijaldemokrati EU-a traže  hitno i bezuvjetno priznavanje Palestine.

Taj cilj nezamisliv je  za veliku većinu na plenarnoj sjednici.

Nakon pregovora prihvaćeni tekst  Rezolucije navodi da Parlament

načelno podupire palestinsku državu  kao i bilateralno rješenje

i naglašava da se to mora odvijati  paralelno s mirovnim pregovorima.

Pravo priznanje palestinske države počinje  gdje mirovni pregovori završavaju

između obje strane  jer obje strane i sada već postoje,

Ključni je uvjet demokratizacija strana

koje će se sučeliti tijekom pregovora.

no nasuprot njoj je država  kojom ne vlada demokracija.

potpora pri prelasku  na stvarnu demokraciju u Palestini.

To znači da treba izolirati sve frakcije  koje ne priznaju demokratska načela.

Zastupnici koji su glasovali  za tekst Rezolucije

žele ohrabriti nastavak dijaloga  između Izraela i Palestine.

No što hebrejska država misli o toj poruci?

Izraelski je veleposlanik  vrlo jasan u vezi s time.

Činjenica jest da ne možete  Palestincima i Izraelcima

nametati svoja mišljenja izvana.  Žao mi je, to su dva neovisna entiteta

Želite, koliko sam shvatio,  a tako mi govore parlamentarni zastupnici,

prisiliti Izraelce i Palestince da razgovaraju.

Nažalost, samo još više  udaljavate te dvije države.

Mišljenje o priznavanju Palestine  podijeljeno je u Izraelu.

Elie Barnavi, povjesničar i bivši  izraelski veleposlanik u Francuskoj,

pripadnik je skupine od 800 izraelskih  intelektualaca koji su potpisali peticiju

kojom podupiru  priznavanje palestinske države.

Ili će ih međunarodna zajednica  primorati da nađu rješenje ili neće.

Razloga je mnogo,  a jedan od njih je i politička slabost oporbe.

Možemo ratovati.  Ne morate biti politički snažni za rat.

Rat ujedinjava ljude.  No postizanje mira nešto je posve drugo.

Kad je Rabin, premijer,  pokušao, ubili su ga.

Od Izraelaca i Palestinaca sada traže nešto

što im je strašno bolno  i što ih dubinski razdvaja.

Iako nema pravnu vrijednost, glasovanje  Parlamenta važno je i simbolično bitno.

To je jedino mjesto gdje se  izražava mišljenje svih 28 država članica,

a to nije nevažno jer predstavlja  pola milijarde građana EU-a.

Parlament svakako mora  uzeti u obzir partnera s kojim surađuje.

Veleposlanica sam u EU-u,  koga predstavljam?

to će se ova već sad  grozna situacija samo pogoršavati:

društvo koje prisiljavaju da živi zajedno:  dvije polovice prisiljene na suživot,

no to je otpočetka neravnopravan odnos,  odnos okupatora i okupiranoga.

Ako nema palestinske države,  nema podjele,

nema granice...  Još nemamo ni granicu,

što je nedopustivo  prema međunarodnome zakonu,

i dok je tako, situacija će ostati ista  i bit će to kraj cionističkoga projekta.

Nakon glasovanja, Vijeće sigurnosti UN-a  pozabavit će se diplomatskim borbama

između palestinske samouprave i Izraela.

Palestina je već  predala plan za trajan mir.

Prihvate li ga,  nastojat će postići mir do 2015. godine,

a izraelska će se vojska morati povući  s Okupiranoga teritorija prije kraja 2017.