MEP James Nicholson answers questions about the future of dairy producers in a Europe with a potentially limitless supply of milk.

Ukidanje mliječnih kvota: zabrinutost mljekarskoga sektora

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/11926985/n004-0023-hr.srt

Od 31. ožujka 2015.  više neće biti mliječnih kvota.

Nakon 30 godina ograničavanja proizvodnje  mora se poštovati zakon ponude i potražnje.

Proizvođači mliječnih proizvoda  imaju brojna pitanja.

Što je s naglim promjenama cijena,  obustavom financijske pomoći

i ponovnom organizacijom  opskrbnoga lanca?

Sastali smo se s britanskim zastupnikom  Jamesom Nicholsonom,

čovjekom kojega je Parlament  odredio za obavljanje priprema

Mliječni paket primjenjuje se  različitom brzinom u različitim zemljama.

Mi, mljekarska industrija,  mljekari i prerađivačka industrija

prilagodit ćemo se novoj situaciji  i to uspješno,

Činjenica jest da nitko  ne može jamčiti stabilnost.

Kad sam radio na mljekarskome paketu  2012., dakle prije tri godine,

jasno sam dao do znanja  da će biti problema ne budu li

proizvođači s jedne  i prerađivači s druge strane

Moramo priznati  da nije bilo povjerenja

a nisu posvetili vrijeme  izgradnji toga povjerenja.

Mislim da je budućnost  mljekarske industrije dugoročno svijetla,

Komisija griješi  kad kaže da nema problema.

Problem postoji i moramo se  više potruditi da ga riješimo.

Ovo je pitanje gospodina  kojega vjerojatno dobro poznajete.

Koje mjere na razini EU-a predlažete  kako bi se bolje kontrolirala nestabilnost

Konkretno, smatrate li  da bi povećanje cijene sigurnosne mreže

nužno zbog većih troškova proizvodnje

Smatram da Komisija griješi  jer ne reagira dovoljno brzo

i jer cijenu intervencije  smješta u donje razine tržišta.

A tržište doista treba sigurnosnu mrežu

i na saslušanju je bilo jasno  da čak i ako povećamo sigurnosnu mrežu 

ili cijenu intervencije s 18 penija ili centa

na 22-23 centa,  što je bliže trošku proizvodnje,

do navale intervencija u cijenu mlijeka, 

no stvorilo bi se povjerenje i tržištu  bi se poslala poruka: "Stojimo iza vas."

Manje od 1400 proizvođača opskrbljuje  "izvorne sireve Cantala" mlijekom.

Ta izvornost u našem planinskom području

izvrsna je prilika da povećamo  vrijednost mlijeka. Ali to ne funkcionira.

Danas 80% toga mlijeka  prerađuju "Sodiaal" ili "Lactalis".

EU kaže da će odobriti  regulaciju proizvodnje količina mlijeka.

Kako mi, mali proizvođači, možemo  prisiliti te strukture da reguliraju količine

i da ne proizvode u industrijskim količinama  te time ruše cijenu sira?

Bio sam na tim područjima i znam  s kakvim se problemima ondje suočavaju.

U mljekarski smo paket uključili zaštitne  mjere za područja izvornosti i podrijetla

te se čini da to dobro funkcionira  u dijelovima Italije i Francuske.

A svrha toga bila je zaštita područja  koja proizvode posebne sireve

i nitko mi nije rekao  da to ne funkcionira.

Nedavno sam vodio konferenciju za druge  zastupnike iz područja Tirola u Austriji,

gdje ima mnogo proizvođača  koji proizvode na planinskim područjima

i nema sumnje da će  njihova egzistencija biti ugrožena.

Nacionalne vlade  moraju biti dovoljno fleksibilne

da koriste sredstva iz 2. stupa,  što neke i čine.

Drugi je stup oruđe  kojim mogu ubrizgati sredstva,

nacionalne vlade  mogu prebaciti dio prvoga stupa

u drugi stup i pružiti izravnu potporu.

To je i socijalni problem.  A javlja se i sljedeće pitanje:

Ja smatram da to ne želimo  jer itekako pridonose

našem okolišu, planinama,  regijama u kojima žive.

Vratimo se troškovima.  Još jedno pitanje, iz Njemačke.

Pred europskim mljekarima  niz je novih uvjeta.

S jedne strane,  više neće biti mljekarskih kvota,

tako da će otprilike  milijarda eura od posebnoga nameta

završiti u proračunu EU-a za poljoprivredu.

A taj novac mljekari trebaju za ulaganja.

Kako vi ili Europski parlament  možete osigurati

da se ta milijarda eura iz posebnoga nameta  vrati europskim mljekarima?

Izvrsno pitanje.  Mnogo je neslaganja oko toga.

Posebni su nameti rezultat kršenja kvota  i moraju se vraćati u mljekarski sektor.

jer jako dobro znam  da je Komisija itekako zaradila

kad je prošli put kupila mlijeko  za 18 penija i prodala ga za 28 penija.

A ništa od toga nije se vratilo u  poljoprivredu, a kamoli u mljekarski sektor.

Jamese Nicholsone, hvala i sastat ćemo se  iduće godine da vidimo kako je prošlo.