Uspoređujemo njihove uloge i ovlasti. EuroparlTV slijedi zastupnike s obje strane Velike bare.

Usporedba: Parlament u Strasbourgu, Kongres u Washingtonu

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/11987585/m003-0304-hrx.srt

Često se govori o posebnom odnosu  između SAD-a i Europe,

a najviše o Transatlantskom partnerstvu.

Zakonodavstvo na obje strane  ključni je dio jednadžbe.

Europski parlament ovdje,  dva doma Kongresa u Washingtonu.

Izvjestitelj preskače Veliku baru  kako bi usporedio razlike.

Dvojica političara  objasnit će nam složenosti

Erik Paulsen, republikanac iz Minnesote,  kongresnik je sedam godina,

Bernd Lange,  socijaldemokrat iz Njemačke,

i povjesničar Vincent Morelli  iz Službe za istraživanje pri Kongresu.

Ne bih rekao da postoje  znatne razlike u moći između to dvoje,

obje su institucije jedinstvene  sa svim svojim prednostima i slabostima.

Postoje suptilne razlike u onome što svako  zakonodavstvo može ostvariti i inicirati.

Kongres se izdigao iz pepela Rata za  nezavisnost u 70-im godinama 18. st.

Danas ima dva doma,  zastupnički s 435 zastupnika,

i Senat, 100 zastupnika. U oba doma  većinu ima Republikanska stranka,

zbog čega demokratskome predsjedniku  Baracku Obami

koja se izdigla iz pepela 2. svjetskog rata.

Ima sedam glavnih klubova zastupnika  iz 28 država članica EU-a.

Njime dominiraju desnica centra,  centar i ljevica centra.

Kongres: savezni proračun,  vanjska politika, ubiranje poreza,

imenovanja dužnosnika  i smjena predsjednika postupkom opoziva.

Europski parlament  ima ovlasti suodlučivanja i blokiranja

kad su posrijedi proračun, izbor Komisije,  a ima i određene nadzorne ovlasti.

Ne može inicirati zakone ni dizati poreze,  u vanjskim pitanjima samo savjetuje.

Svaki zastupnik u Kongresu  može bilo koji dan predstaviti neki zakon,

dok u Parlamentu morate čekati Komisiju  kad su posrijedi važni zakoni.

Transatlantsko trgovinsko  i investicijsko partnerstvo

o kojem pregovaraju  Europska komisija i SAD.

Parlament ne sudjeluje izravno  u pregovorima.

Neovisno o tome,  predsjednik Odbora za trgovinu,

Bernd Lange,  došao je na pregovore u Washington.

Idemo na Capitol Hill  i sastat ćemo se s kongresnicima

te im jasno dati do znanja  da očekujemo ambiciozniji stav Amerike.

Njegov savjet pregovaračima EU-a...  -Prenesite im naše zahtjeve.

Inače će biti teško  progurati sporazum u Parlamentu.

Gotovo je doba kad se o sporazumima  raspravljalo iza zatvorenih vrata.

Idemo na Capitol Hill  na sastanak s Erikom Paulsenom,

republikanskim predstavnikom  koji se intenzivno bavi TTIP-om

katkad i njihova nedostatka,  Europskoga parlamenta.

kako bi se Komisija držala  određenih pregovaračkih smjernica,

a mi želimo osigurati razgovor o tome  kako bi te smjernice trebale izgledati.

Mi radimo isto to u Kongresu  jer savjetujemo predsjednika u pregovorima,

kao i izaslanika za trgovinu, smatramo  da ćemo tako dobiti bolje rezultate.

G. Paulsen isto je tako svjestan  da je Parlament i prije

odbacivao ključne trgovinske sporazume,

poput ACTA-e,  trgovinskog sporazuma protiv krivotvorenja,

koji je potpisalo nekoliko  velikih gospodarstava, no odbio ga je EU

jer su zastupnici smatrali  da narušava prava građana.

Žele reagirati na ono  što njihovi birači smatraju važnim.

Smatram da je sustav sličan američkomu

jer zastupnici Parlamenta  nastoje voditi povjerenika.

Novi trgovinski sporazum s Europom  olakšat će natjecanje američkim tvrtkama.

U SAD-u posluju drukčije,  u to nema sumnje.

No u EU-u vide  više sličnosti nego razlika

kad je posrijedi demokracija.  A to je važno.

To zbližava institucije  kako bi slušale jedna drugu.

Europski pregovori  imat će veću potporu

jer su nam oni najbolji prijatelji, saveznici,

naše su vrednote iste.  Snažnija dvostranačka potpora...

povećati potpora sporazumu, no treba znati  da nam treba otprilike jedna godina

Što je sljedeće  u evoluciji ovlasti Europskoga parlamenta?

Godine 2009. Lisabonski ugovor  Parlamentu daje veće ovlasti

te su Komisija i Europsko vijeće  postala manje opskurna tijela

koja su prije u tajnosti donosila zakone  koji utječu na 500 milijuna građana.

Nove bi ovlasti bile moguće  tek novim ugovorom na razini EU-a,

Vanjska i sigurnosna politika  još nisu pod ovlastima EU-a,

No neke politike nisu do kraja ostvarene.

Sve u svemu, Lisabonski je ugovor  dao veće ovlasti Parlamentu

Kad je posrijedi ACTA,  Komisija je morala shvatiti neke stvari.

Svejedno,  i dalje ostaju napetost i podjela ovlasti.

Mnogo toga i dalje ovisi  o državama članicama

koje pojedinačno ili skupno  djeluju preko Europskoga vijeća.

Do 2009. godine većinsko mišljenje  u Komisiji i mnogim državama članicama

bilo je da se o međunarodnim sporazumima  mora pregovarati bez upletanja Parlamenta.

Mislim da se danas  o trgovinskim i drugim sporazumima

treba pregovarati  u nazočnosti zastupnika Parlamenta.

moć se stalno mijenja, nikad ne miruje.

Smanjuje se i raste s vremenom,  kako u SAD-u, tako i u Europi.

A sada i ovdje, kažu zastupnici,  polako se mijenja u njihovu korist.