Zastupnik Bas Eickhout opisuje novi energetski i klimatski paket EU-a kao blijedu sjenu hrabre ambicije nužne za borbu protiv klimatskih promjena.

Razočaranje slabim energetskim ambicijama Europe

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/16477155/n003-0277-hr.srt

Vidjeli smo da je povjerenik usvojio  novi energetski paket, "Horizont 2030".

Koje su glavne promjene kad su posrijedi  energija i klimatske promjene u budućnosti?

Korak je unatrag  kad je riječ o klimatskoj politici,

jasno je da je time  Europa napravila korak unatrag.

Najprije ćemo  o klimatskim ciljevima do 2030.

Moramo smanjiti emisije  stakleničkih plinova za 40%.

Ne, htjeli smo i više  kad su posrijedi dugoročni ciljevi.

Dakle na pola smo puta do 2030.,  a nakon toga imamo još samo 20 godina.

EU zapravo odgađa sve  napore do nakon 2030. godine.

To znači da taj prijedlog  nije baš ambiciozan.

Znali smo to,  ali svejedno smo razočarani.

Imamo li obvezujuće ciljeve  kad su posrijedi obnovljivi izvori energije?

Komisija sada predlaže 27%  na razini EU-a, što...

Ne, sve se odvija prema planu.  Doći ćemo do 20% već 2020.

No još je veći problem  što nema ciljeva na nacionalnoj razini.

Tako da pojma nemamo  kako EU misli ostvariti tih 27%.

Prijedlog Komisije o tome posve je nejasan.

To je korak unatrag i jasan je  znak za Britaniju da smo odustali od toga.

Dakle pobijedila je Britanija, a ne klima.

Ali za to ćete vi, Zeleni,  imati snažnoga saveznika u Njemačkoj

jer su vodeći kad je riječ  o obnovljivim izvorima energije,

a oni žele povećati nacionalne ciljeve.

Mislite li da još ima mjesta  za raspravu o tome?

Pogledamo li "Energiewende" u Njemačkoj,

vidimo da trebaju ambicioznu Europu  kad je posrijedi obnovljiva energija.

To sada nije uključeno u prijedlog  i nadam se da će Njemačka, 

kada se sastanu  vođe država u ožujku,

da će gđa Merkel  kritizirati taj prijedlog.

Inače nećemo uspjeti  s obnovljivim izvorima energije.

bila je učinkovitost. Energetska  učinkovitost. Koji su danas ciljevi?

To je najjeftinije rješenje.  Nema ništa o učinkovitosti, nestala je.

Komisija tvrdi  da će poslije doći do analize

i da ćemo se možda  vratiti na to pitanje.

Ali odustajanje od najučinkovitije mjere,  manjega trošenja energije,

pokazuje da su  velike tvrtke pobijedile.

Još jedan važan element  u prvome paketu bio je takozvani ETS:

Sustav trgovanja emisijama CO2,  burza za razmjenu ugljika.

Hoće li opstati?  -Da, ETS postoji i dalje,

a Komisija predlaže  još jednu strukturnu reformu

prema kojoj će nakon 2020.  osnovati svojevrsni pričuvni fond

i ako bude viška sredstava,  uplatit će ih u fond.

Prijedlog je možda dobar,  ali ne rješava problem.

Imamo golem višak,  više od dvije milijarde eura,

a oni to planiraju ulagati  tek od 2020. godine.

ali uvijek se može vratiti,  pa će na tržištima, otpočetka, 

vladati dugoročna nesigurnost  i višak će biti ondje do 2030. godine.

Niske cijene ugljika koje sada vidimo  u kombinaciji s neambicioznim ciljevima

smanjivanja stakleničkih plinova,  kad to spojimo,

mogu predvidjeti da će cijene  ugljika ostati vrlo niske do 2030.

Slijedi nam unutarnja europska rasprava:

Europsko vijeće u ožujku,  zatim zakoni u Parlamentu, Vijeće,

i drugi partneri koji predlažu  i manje od onoga što predlaže Europa.

Na međunarodnoj razini obećali smo  prve uplate u prvome tromjesečju 2015.,

do Pariza.  Ako je riječ o europskome prijedlogu,

mislim da SAD može i bolje,  može činiti više nego što EU čini sada.

Prema tome EU gubi položaj  na međunarodnoj razini.

Svoje mjesto vođe.  -Naše mjesto vođe

Poput Kine?  -Da. Kine, Meksika, tih zemalja.

Nastavimo li ovako,  cijeli će nam se svijet smijati.

Smatram da je važnije  da u ožujku vođe država

Ovo je samo prijedlog Komisije  i Barroso je zakazao u vezi s time.

Stoga apeliram  na vođe država u ožujku:

molim vas, napravite  bolji i ambiciozniji program,

inače će se cijeli svijet smijati EU-u.