Koji je pravi put u borbi protiv klimatskih promjena? Giovanni La Via, predsjednik Odbora za okoliš, govori o planovima Europskog parlamenta za budućnost.

Ciljevi smanjenja emisija CO2: Nalaženje pravedne ravnoteže

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/11856976/n004-0010-hr.srt

Koje će strategije Parlament primijeniti  u borbi protiv klimatskih promjena

u pripremama za globalnu konferenciju  o klimi u Parizu iduće godine?

Hoće li poduprijeti prijedloge vlada  da se eliminiraju obvezujući ciljevi

i dati državama veću slobodu  da izaberu najbolja rješenja?

Ili će tražiti ambicioznije ciljeve  za smanjivanje emisija CO2.

Razgovarali smo s novim predsjednikom  Odbora za okoliš, Giovannijem La Vijom.

Smatramo da politika EU-a nije učinkovita  u rješavanju problema programima poput

Zajedničke poljoprivredne politike,  infrastrukturne potpore.

Kad ćemo imati konzistentnu politiku EU-a  za borbu s tim izazovima?

Slažete li se s predstavnikom  iz svijeta zaštite okoliša?

Ne, ne slažem se s njime.  Politike EU-a ostvaraju svoje ciljeve.

Ostvarit ćemo cilj  smanjenja emisija CO2 do 2020. godine.

a rast je u nekim europskim zemljama  sporiji negoli smo očekivali. Slažem se.

Ali to ne znači  da nismo na pravome putu.

Svake godine napredujemo  i krećemo se u dobrome smjeru.

Ove se godine pripremate za konferenciju  u Parizu krajem 2015. godine.

Ne bi li EU trebao zemljama  koje ne slušaju poslati poruku

U srpnju je Europska komisija postavila  ambiciozne ciljeve do 2050. godine.

smanjenja emisija CO2 od 40%,  30% obnovljive energije,

40% uštede energije...  Ambiciozni su to ciljevi.

Surađujemo i s Ban Ki-munom,  generalnim tajnikom UN-a,

No želimo da odnedavno  industrijalizirane zemlje,

velike nedavno industrijalizirane  globalne sile poput Kine i Indije,

aktivno sudjeluju  u postupku smanjivanja emisija.

državama daje veću slobodu  kad je posrijedi postizanje tih ciljeva,

zbog čega su ciljevi manje obvezujući.

Ne postoji li rizik  da zemlje koje je najviše pogodila kriza

Rizik postoji,  i kad nismo imali obvezujućih ciljeva,

državama članicama dali smo smjernice  koje su one donekle i slijedile.

Čak i kad smo postavili  obvezujuće ciljeve,

države članice  često ih se nisu uspijevale držati.

Najvažnije je  da se krećemo u pravome smjeru.

Ne možemo si dopustiti da ne mijenjamo  razine emisija i potrošnju energije

jer znamo da ćemo u idućem stoljeću  potrošiti sva prirodna bogatstva.

hoćete li zagovarati  obvezujuće ciljeve ili nećete?

no u zakonodavnome postupku  Parlament i Vijeće moraju se složiti,

a države članice  opiru se obvezujućim ciljevima.

Smatramo da u Francuskoj trebamo izbjeći

koje su glavna područja rada  u Europi u tome sektoru.

"Već plaćamo previsoke poreze  i imamo problema s rastom.

Ne možemo više ulagati  u zelenu proizvodnju."

Ne možemo povećavati  troškove za industriju

ako ne možemo industriji  jamčiti konkurentnost koju treba

Očito, cijena energije u Europi visoka je,

zbog čega nismo konkurentni  u pojedinim sektorima.

Trebamo kontrolu cijena energije  i moramo mijenjati energetski profil.

Europa želi obnovljivu energiju,  što uključuje i nuklearnu energiju.

Odluke o nuklearnoj energiji  ovise od zemlje do zemlje.

To nije jedinstvena odluka cijele Europe.

kao dijelu golema  međunarodnog istraživačkog projekta,

ITER-a, jer bi to riješilo sve naše probleme.

Posljednje pitanje, također o industriji,

no to je pozitivan primjer  iz tvornice čokoladica "Mars"

koja je smanjila troškove za energiju  ulaganjem u zelenu energiju.

s pogonom za spaljivanje kućnog otpada  blizu naše tvornice.

Na taj smo način  pomirili gospodarski razvoj,

povećanu proizvodnju  i smanjenje štetnog utjecaja na okoliš

jer su naše emisije  stakleničkih plinova

jer sve tvrtke moraju težiti,  u sklopu proizvodnoga postupka,

korištenju obnovljive energije  kad god je to moguće,

Danas bi cijeli sustav proizvodnje  energije u malim elektranama

mogao igrati važnu ulogu  u smanjivanju troškova za tvrtke.