Güssing u Austriji oslobodio se zastarjelih energetskih izvora te iskorištavanjem biomase suvereno korača prema samodostatnosti.

Od trnja do zvijezda: moć preobrazbe obnovljive energije

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/16466616/m003-0277-hr.srt

Energetska situacija  u Europi nije optimalna.

Proizvodnja energije  uglavnom se temelji na fosilnim izvorima.

Godinama je ovaj austrijski gradić  blizu mađarske granice

No od kraja devedesetih godina 20. st.  postao je model socioekonomskog uspjeha.

U čemu je tajna?  Ulagao je u obnovljive izvore energije.

Ovdje nema vjetroturbina,  ali ima nekoliko postrojenja za biomasu,

poput ovoga u kojem od drva proizvode plin.

nego je posrijedi  bogatstvo i budućnost naše zajednice.

Vrlo učinkovitim metodama  izvlačimo energiju iz drva

i pretvaramo je u plin.  Izravno stvaramo plin.

Ne palimo ga, pretvaramo ga u plin,  a to je naša tehnologija.

Drvo iz kojega se proizvodi plin daje plin

koji možete upotrijebiti u plinskome motoru

za proizvodnju energije.  I električne i toplinske.

s pomoću nekoliko mreža cijevi  koje presijecaju gradić.

Pet kilometara od postrojenja  umirovljeni nastavnik Toni

Povezan je na gradski sustav grijanja  više od deset godina.

To je bilo za drvo i ugljen.  Mogli smo ga koristiti za drvo i ugljen.

A zatim smo ugradili peć na loživo ulje. 

I već više od deset godina  uopće ne treba loživo ulje.

Vruća voda stiže izravno  iz postrojenja iz predgrađa.

Za Tonija prednost su  manji troškovi energije i održavanja

Ovaj projekt energetske  samodostatnosti u Güssingu

djelomice je subvencionirala  i Europska unija.

Projekt je vodila i koordinirala  neprofitna organizacija.

Došli su učiti  kako smo mi to ostvarili.

Sada je moguće  primijeniti taj model bilo gdje na svijetu.

U selu se otvorilo  nekoliko desetaka tvrtaka

zahvaljujući razvijenome  modelu proizvodnje energije.

Otvorili su više od 1000 radnih mjesta.

Gerald u ovome laboratoriju  radi dvije godine.

Razvija biogorivo iz plina koji proizvodi  gradsko postrojenje za biomasu.

Kao što vidite,  kod fosilnoga dizela nastaje čađa

pri sagorijevanju.  U dizelskome motoru nastaje mnogo čađe.

A kad pogledamo Fischer-Tropschov dizel,

vidimo da gotovo nema čađe.  U tome je razlika.

U ovome pokusu možete vidjeti  da je ovakva reakcija pri sagorijevanju

Ficher-Tropschova dizela  mnogo bolja od fosilnoga dizela.

Ako sam dobro shvatio,  bez tog energetskog postrojenja

Bez postrojenja za proizvodnju topline  i energije? Postrojenje nam je vrlo važno

gdje imamo sintetizirani plin  ovako visoke kakvoće.

U Austriji 30% proizvodnje energije  otpada na obnovljive izvore energije.

Zemlja do 2050. godine  želi biti energetski samodostatna.

Grad Güssing i okolna regija žele postati  središte ovog energetskog modela.

Najnoviji je projekt izgradnja  istraživačkog centra i kampusa

koji će se baviti  obnovljivim izvorima energije.

Projekt stoji više od 200 milijuna eura.