Dugotrajne podjele oko GMO-a, jesu li prijetnja ili prilika? EU je napokon našao rješenje za budućnost.

Novi pristup Europe GMO-u

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/12119850/v003-0092-hrx.srt

Hranjenje svijeta,  sedam milijarda ljudi, nije nimalo lako.

Neki zagovaraju  genetski preinačene organizme ili GMO

kao jedno od rješenja za nestašicu hrane.

Ne postoje samo različita pravila  za različite vrste GMO-a

nego i za hranu koju jedu ljudi  i stočnu hranu.

Genetski preinačenom organizmu  znanstvenici dodaju strane gene 

ili mijenjaju genetsku strukturu biljke.

Tim postupkom nastaju bjelančevine koje  preinačenom organizmu daju nova svojstva.

Zagovaratelji GMO-a tvrde  da je najveća prednost veća produktivnost.

Tu su i otpornost na nametnike,  glodavce i bolesti,

što, pak, kako tvrde,  smanjuje potrebu za pesticidima.

GMO pridonosi i sposobnosti biljke da se  nosi s nepovoljnim vremenskim prilikama.

Protivnici tvrde da GMO nosi nepoznate  opasnosti za ljude, životinje i raznolikost.

Tvrde da su ugroženi ključni oprašivači  u poljoprivredi, poput pčela i leptira.

Genetski preinačeni usjevi  postaju otporni na herbicide,

zbog čega će ih poljoprivrednici  koristiti sve više,

čime, pak, uništavaju drugo bilje i životinje.

Također tvrde da GMO  može zaraziti i mijenjati divlje biljke.

I boje se da će poljoprivrednici morati  kupovati sjeme od tvrtaka za GMO.

Europa dopušta GMO, no trenutačno  se manje od 0,1% obradive zemlje

koristi za njegov uzgoj,  i to samo u pet zemalja:

Španjolskoj, Portugalu,  Slovačkoj, Rumunjskoj i Češkoj.

Trenutačno se samo jedna vrsta GMO-a  uzgaja u Europi:

Međutim, 40 proizvoda  koji se temelje na GMO-u uvozimo,

Svaki proizvod koji sadrži GMO  mora se jasno označiti,

osim ako GMO  čini manje od 0,9% proizvoda.

U proteklome desetljeću odvijale su se  brojne rasprave među državama članicama

No EU se sada dogovorio  oko novoga rješenja za budućnost.

Države članice sada mogu ograničiti  ili zabraniti uzgoj GMO-a

ako smatraju da postoji  socio-gospodarski utjecaj,

poput utjecaja na planiranje krajobraza  ili poljoprivrednu praksu.

Znanstvena procjena, koja se provodi  na temelju javnog zdravstva i znanosti,

ostaje u ovlasti  Europske agencije za sigurnost hrane.

može odlučiti smiju li se klasične i genetski  preinačene kulture uzgajati jedne uz druge

te odrediti udaljenost među njima.  Trenutačno iznosi od pet do 600 metara.

Odvojeno se odvijaju rasprave  o tome mogu li države članice ograničiti

ili posve zabraniti prodaju i upotrebu GMO  hrane i stočne hrane na svome teritoriju.

Jedno od pitanja je i slobodno  kretanje robe preko unutarnjih granica.