Postupkom vodećega kandidata Europa je širom otvorila vrata izbora predsjednika Europske komisije i dopustila da građani biraju.

Predsjedanje Europskom komisijom: biranje iz skupine superkandidata

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/11545082/v003-0097-hrx.srt

Ska Keller, Aleksis Cipras,  Guy Verhofstadt, Martin Schulz

i Jean-Claude Juncker...  Možda su vam neka od ovih imena poznata.

koji su se natjecali za mjesto predsjednika  Europske komisije 2014. godine,

u skladu s odredbama  Lisabonskog ugovora.

Nominirali su ih njihovi zastupnički klubovi  u Europskome parlamentu

kao lica koja će voditi kampanju,  superkandidate na europskoj razini.

Europski građani tako su imali  priliku odlučivati o predsjedniku

Prije toga predsjednika Europske komisije

biralo je Europsko vijeće  iza zatvorenih vrata,

a njega su činili vođe država  i vlada svih država članica.

No čak i nakon nominacije,  zastupnici moraju potvrditi predsjednika.

Nakon višesatnog ispitivanja  predloženoga kandidata,

Parlament glasuje za njega/nju  ili protiv njega/nje.

Potvrde li ga, novoizabrani predsjednik  ima mandat od pet godina.

No što predsjednik radi dok je na vlasti?

Odlučuje o organizaciji Europske komisije,

dodjeljuje portfelje povjerenicima,  po jedan za svaku državu članicu,

Predsjednik isto tako  odlučuje o politici Komisije

koja najbolje štiti opće europske interese.

Predsjednik blisko surađuje  s povjerenicima.

Sastaju se jedanput na tjedan  i čine takozvani Kolegij povjerenika.

Kolegij odlučuje o strateškim ciljevima,  sastavlja godišnji radni program

i snosi kolektivnu odgovornost  pred Europskim parlamentom.

Naposljetku, predsjednik predstavlja  Komisiju na sastancima Europskoga vijeća,

sastancima na vrhu G7 i G20, bilateralnim  sastancima na vrhu s trećim zemljama

i tijekom važnih rasprava  u Europskome parlamentu.