Were austerity regimes a long-term solution or a quick fix? Othmar Karas and Liem Hoang Ngoc give their views on the next steps forward for indebted EU countries.

Trojkine mjere štednje: nužno zlo ili spas?

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/16498668/n003-0282-hr.srt

trio koji čine  Europska središnja banka,

Međunarodni monetarni fond  i Europska komisija.

Njezin je cilj bio vođenje i kontrola  zajmova koje su dobivale države u krizi.

Danas je zastupnici procjenjuju  u parlamentarnom izvješću.

Je li režim štednje koji je  nametnula Trojka bilo nužno zlo?

Pitali smo francuskoga zastupnika L. H.  Ngoca i austrijskoga kolegu O. Karasa.

jer smo se našli used najveće  gospodarske, financijske i dužničke krize

od 2. svjetskog rata,  a EU nije bio spreman za takvu krizu.

Dakle trebamo Trojku kako bismo  pokretali reforme u državama članicama

i kako bismo spriječili  nelikvidnost država članica.

Kratkoročno, izbjegli smo  bankrot i neplaćanje računa.

Ali dugoročno čimbenici koji su  izazvali nestabilnost i dalje su prisutni.

U četiri zemlje koje procjenjuju,  razine duga porasle su.

U tri zemlje dug iznosi  više od 120% BDP-a.

Ali MMF vjeruje  da iznad 120% dug postaje neodrživ

i zbog toga će u nekim zemljama  razmisliti o restrukturiranju duga.

Je li postojala alternativa  režimu štednje?

Sve mjere koje prihvatimo imaju tri cilja:

smanjivanje deficita, reformu struktura  i ulaganje u rast i zapošljavanje.

U svakome slučaju,  treba nam demokratska rasprava.

Oni smatraju da je politika  koju su slijedili nesumnjivo bila ispravna.

Mi smatramo da je problematična  brzina proračunske konsolidacije

U izvješću tražite veću  demokratsku kontrolu. Kako bi to izgledalo?

moraju temeljiti  na zajedničkom europskom zakonu,

moraju imati demokratsku legitimnost  i demokratski ih mora kontrolirati Parlament.

Tražimo da se razjasne obveze  zajedničkih institucija.

Kako bi se primijenila  demokratska kontrola,

Ispravno postupanje uključuje stvaranje  Europskog monetarnog fonda.

Je li i dalje  potrebno restrukturiranje duga?

Postoje i druge mogućnosti.  ESB mogao bi podnijeti gubitak.

Danas pokriva 34 milijarde grčkoga duga.

to ne bi utjecalo ni na  grčke porezne obveznike ni na banke.

S druge, pak, strane,  to bi svakako malo pojačalo rast

Grčka je uvelike napredovala,  svi su pokazatelji pozitivni.

Htio bih čestitati  Grčkoj na reformama

i radujem se što će Grčka izaći  iz programa Trojke u idućih 48 mjeseci.