Zastupnica Monika Hohlmeier i Michèle Coninsx, predsjednica "Eurojusta", raspravljaju o sprječavanju radikalizacije i borbi protiv stranih boraca.

Borba protiv terorizma: priprema europskog pravosudnog odgovora

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/11581992/n003-0404-hr.srt

Prihvaćene nacionalne politike  integrirale su raznolike mjere

za borbu protiv fenomena stranih boraca  te sprječavanje radikalizacije.

"Eurojust" bi trebao podupirati suradnju

Kad se prisjetimo broja žrtava  u posljednjim napadima na Pariz i Bruxelles,

Pitali smo Michèle Coninsx,  predsjednicu "Eurojusta",

i njemačku zastupnicu Moniku Hohlmeier.

i usredotočeni smo na pravosudnu  dimenziju borbe protiv terorizma.

Kontekst vladavine zakona  i kontekst ustavne države

obvezuje nas da se protiv terorista  borimo pravosudnim sredstvima.

No postoje određeni problemi  kad je posrijedi razmjena podataka.

da države članice  nerado razmjenjuju podatke.

No s druge strane, postojeći zakoni  zabranjuju razmjenu podataka.

Treba uključiti "Eurojust"  što je prije moguće.

Treba još bolje  iskoristiti sredstva koja nudi "Eurojust":

instrumente za suradnju,  ubrzanu pravosudnu suradnju,

forum operativne razmjene podataka  u stvarnome vremenu,

centre za koordinaciju korisnika  te pridruživanje istražnim ekipama

koje je nazivam "Rolls Royceima"  međusobne pravne pomoći.

Mislim da države članice sada shvaćaju  i pod pritiskom su

te moraju vrlo brzo poraditi  na unaprjeđivanju suradnje.

A katkad je razmjena podataka i pravosudna  suradnja među članicama spora.

Jesu li napadi na Pariz i Bruxelles  promijenili vaš pristup problemu?

Već godinama radimo protiv terorizma,  od 11. ožujka 2004. godine.

Izgradili smo mrežu  predanih, aktivnih

i visokostručnih boraca protiv terorizma.

Od 2013. godine usredotočeni smo  na strane terorističke borce.

Dakle, uspjeli smo identificirati problem.

Šokiralo me kad se dogodilo,  ali nije promijenilo moje stajalište

Smatram da se u našem društvu  pretjerano cijeni zaštita podataka

i sigurnosna se pitanja često rješavaju

kao slučaj narušavanja zaštite podataka.

Ne, smatram da sigurnosne institucije  moraju spašavati naše živote.

EU nema usuglašenu definiciju  za terorizam ili kriminalizaciju,

je li nam potreban  zajednički pravosudni okvir?

S gledišta kriminalca  to je nesumnjivo stvarnost,

no moramo naći zajednički pristup  za zajednički problem.

Postoje rupe u postupku gonjenja  jer nemamo zajednički pravni okvir.

To je jedan od ciljeva  Direktive o terorizmu,

mora postojati zajednički temelj  za zajednički pravni okvir.

Jasno je da je kazneni zakon  odgovornost države članice.

No "Eurojust" možda može  izvršiti jednu važnu funkciju,

a to je razmjena najučinkovitijih mjera:

jesu li učinkovitije metode  određene države članice

O kakvim točno  rupama u gonjenju govorimo?

Neke države članice nisu se bavile  problemom vrbovanja pojedinaca.

Vidjeli smo da se pod obukom  podrazumijeva aktivna obuka,

I vidjeli smo da se  članstvo u terorističkoj organizaciji

u različitim državama članicama  različito prevodilo.

Što je osoba koja putuje  s terorističkim namjerama?

Što je osoba koja organizira i financira  putovanje s terorističkim namjerama?

A što je osoba koja se vraća  s terorističkim namjerama?

Prva rupa koju moramo zatvoriti  odnosi se na razmjenu podataka.

Ta je rupa golema. Države članice  nisu brze koliko bi trebale biti.

I trebamo više vjerovati sigurnosnim  institucijama, a koje trebaju potporu.