S naznakama početka gospodarskog oporavka i stabilizacije duga, bivši predsjednik ESB-a Jean-Claude Trichet uvjeren je da su se zemlje EU-a koje je kriza najviše pogodila napokon izvukle.

Jean-Claude Trichet: Europa se izvukla iz najgoreg

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/11802580/n003-0293-hr.srt

Pozdrav, Jean-Claude Trichete.  -Pozdrav.

Vodili ste  Europsku središnju banku osam godina,

u razdoblju kad je  u Grčkoj počela kriza,

Danas Europa slavi portugalski izlazak...

Jer je još jedna zemlja izašla  iz programa novčane pomoći.

no realno gospodarstvo zemlje,  kao i u drugim zemljama, šepa.

godina kada je Trojka  upravljala programima štednje?

Smatram da smo  proživjeli teško razdoblje,

problematično doba  od kojega se sada polako oporavljamo.

Mislim da napretke u Portugalu  moramo smatrati uspjehom,

Naravno, to je rezultat  bolnih i teških prilagodbi.

Zašto? Jer je na samome početku  vladala neravnoteža gospodarstva,

u Portugalu i drugim pogođenim zemljama.

ili su još uključene u programe Trojke  dramatično je skočio.

Ne govorim samo o Grčkoj  nego i o Portugalu i Irskoj.

Na početku krize u Grčkoj  isprva ste se protivili

restrukturiranju dijela grčkoga duga.  Je li to bila pogreška?

bio, naravno, stav Upravnoga vijeća  Europske središnje banke.

I morali smo se suočiti sa zemljom,  u tome slučaju s Grčkom,

koja se morala dokazati  i pokazati sposobnost

da se vrati u situaciju  u kojoj može biti konkurentna.

jer rješavanje duga nametanjem  gubitaka svim grčkim vjerovnicima

nego bi Grčka posve izgubila kredibilitet.

Godinu i pol poslije, kada su se  neke banke riješile grčkih obveznica,

Da smo to učinili prije, možda bismo  izbjegli širenje na druge zemlje.

Ne mislim da je tako,  ne slažem se s time.

Uvijek je lakše iznositi procjene naknadno.

vjerojatno bilo najbolje što smo  mogli učiniti u tim teškim okolnostima.

Ali ne smijemo se vraćati na početak,  ne smijemo se dovoditi u situaciju

u kojoj deficit tekućih računa  iznosi 15% BDP-a,

To su bile neodržive situacije  i treba ih izbjegavati pod svaku cijenu.

ili ćemo nakon izbora  zaključiti da to nije izvedivo

i trebat će naći alternativna rješenja  o kojima se sada raspravlja.

Kao što znate, kad je riječ o Grčkoj,  koja je poseban slučaj,

vjerovničke zemlje tvrde da bi se,  dođe li do prilagodbi u Grčkoj

i ispuni li se plan oporavka  pod odgovarajućim uvjetima,

možebitno u obliku znatna produživanja  roka otplaćivanja zajmova

Drukčija uloga Europske središnje banke,  je li vrijeme za rasprave o tome?

U Europi financiranje  uglavnom provode banke.

Zbog toga se ESB usredotočio  na financiranje banaka

omogućavanjem neograničene likvidnosti  po fiksnoj kamati.

Neograničena sredstva  podrazumijevaju sigurnosne mjere.

To znači da svaka banka u Europi  može biti likvidna dokle god to želi.

Ili, kao što je slučaj  u Japanu i SAD-u, dug ostaje

U SAD-u, Japanu i Engleskoj  nezamislivo je da se javni dug ne otplaćuje

jer bi to trenutačno izazvalo  kolaps kreditnog sustava.

Jesu li nova fiskalna pravila o smanjivanju  javnoga duga na 60% BDP-a u 20 godina,

u skladu s kriterijima iz Maastrichta,  i danas relevantna?

osim kad je riječ o Grčkoj koja je  jedina zemlja za koju je Europa rekla:

za tu bismo se zemlju,  zbog iznimnih okolnosti u kojima se nalazi,

trebali dodatno potruditi,  ali sve druge zemlje

svojim vjerovnicima jamče  da će im otplatiti dug.

Štoviše, vratilo se povjerenja vjerovnika

i zbog toga su Španjolska,  Portugal i Irska dobile zajmove.

Gospodarstvo se ne oporavlja  i te se zemlje bave otplaćivanjem kamata,

Žao mi je, ali sada se  europsko gospodarstvo oporavlja.

Jeste li nedavno bili u Grčkoj?  -Europsko gospodarstvo.

Ili u Irskoj, Italiji,  Španjolskoj ili Portugalu?

Kao što znate,  bilo je problema u prošlosti.

Alternativa je bila da plate banke,  oko čega nije postignut dogovor.

Ne, alternativa je bila potpuna katastrofa.

kad pogledate što se  u Južnoj Americi dogodilo s Argentinom.

Dakle zemlje su mudro  izbjegle potpunu katastrofu.

Sada znaju da je u budućnosti  potrebno pozorno upravljanje

i sada su u fazi  kada su ispravili većinu mana,

i sada moraju nastaviti  sa strukturnim reformama,

posebice kad je riječ o  zapošljavanju i zapošljavanju mladih.

Ne zaboravite da je problem  koji imamo s nezaposlenošću mladih,

koji je mnogo veći u usporedbi  s drugim sektorima zapošljavanja,

povezan sa strukturnim manama  na tržištima rada nekih zemalja.