Dok zastupnici Jadot i Lange traže zaštitu mukotrpno postignutih standarda EU-a, njihova se stajališta razlikuju kad su posrijedi prioriteti i ograničenja za trgovinski ugovor između EU-a i SAD-a.

Trgovinski sporazum između EU-a i SAD-a: poticaj za rast ili dar multinacionalnim monopolima?

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/11837486/n003-0303-hrx.srt

Za neke će to biti  neviđen izvor razvoja

i, prije svega, ušteda od 120 milijarda eura.

Za druge je to otvaranje vrata  beskrupuloznim multinacionalnim tvrtkama,

pa čak i kraj socijalnih i etičkih vrednota  te brige za okoliš.

Pregovori o Transatlantskom  trgovinskom i investicijskom partnerstvu

između SAD-a i Europske unije  počeli su 2013. godine,

ali uklanjanje trgovinskih zapreka  nije naišlo na jednoglasnu potporu.

Pitali smo dvojicu zastupnika, Y. Jadota  iz Francuske i B. Langea iz Njemačke,

Predloženi transatlantski sporazum  nisu toliko pregovori o carinama

nego pregovori o standardima, pravilima  upravljanja društvom i gospodarstvom.

U tim je pregovorima vrlo važno  da su ta pravila i standardi

koji upravljaju našim gospodarstvom  i društvom često socijalni izbori.

kad odbacite GMO,  govedinu s hormonima, kloriranu perad,

kad štitite geografske indikatore,  autohtone karakteristike,

sve su to odluke koje donosi  društvo dok traju pregovori.

Zbog toga je taj sporazum posve drukčiji.

Poseban je ponajprije  prema sadržaju o kojem će se pregovarati.

Naši su zahtjevi tako opsežni da sumnjam

da ćemo išta ugovoriti u bliskoj budućnosti.

Razuman dogovor donijet će  veliku korist europskoj industriji

kad je posrijedi izvoz u SAD,  primjerice u automobilskoj industriji,

No smatram da o aspektima poput  zaštite ulaganja, standardizaciji itd.

ne treba pregovarati  u sklopu sporazuma kakav je sad.

povezanim sa sporazumima  o međunarodnoj trgovini.

koje su nam obećali  u pregovorima prije ratifikacije

naš bi rast bio dvostruko veći od kineskoga.

Pokretački motor rasta  drukčija je makroekonomska politika EU-a.

Bit će i može biti učinaka  u pojedinim industrijskim granama,

no sve su to homeopatske doze  koje neće utjecati na ukupan rast u EU-u.

Neki tvrde da je to dar  za manju skupinu multinacionalnih tvrtaka.

Što je s malim  i srednjim poduzećima?

žele revidirati činjenicu  da se javni natječaji

mogu usmjeriti kao prioritet  prema malim i srednjim poduzećima.

Ali smatram da takva deregulacija  više pogoduje velikim grupacijama,

iz Obamine vlade i Komisije EU-a,  a manje s malim i srednjim poduzećima.

Nemoguće je reći  oko čega ćemo se dogovoriti.

Prema tome oba su  ideološka stava pogrešna.

i oni koji pristaju,  neovisno o čemu se pregovara,

Detaljno moramo provjeriti  je li sadržaj ispravan,

i hoće li koristiti  i građanima Europe i SAD-a.

Čuvari okoliša ne žele da Europa postane  dio golemog transatlantskog tržišta.

Postoji opasnost  da će pri kraju pregovora

doći do ublažavanja regulativa  jer uvijek mora postojati kompromis.

Možda i najozbiljniji dio ovoga sporazuma

Multinacionalne bi tvrtke  mogle napasti kolektive, države,

ako države donesu odluke  koje štete interesima tih tvrtaka.

Trebamo potvrdu da će pravila  o zaštiti podataka u Europi

da nas neće trpati u isti koš  s nedovoljno zaštićenim državama.

Imamo velik problem:  klimatsku deregulaciju.

Kako možemo surađivati sa SAD-om,  i u gospodarskom aspektu,

a da imamo inovacije. Ne proizvodimo  mnogo CO2 i čuvamo prirodna bogatstva.

Mogli bismo sklopiti  partnerstvo sa SAD-om

u vezi s valutnim tečajevima  i socijalnim dampingom.

Na tome području Europa i SAD  mogu zajedno postići mnogo.

kad je posrijedi javna nabava,  želimo ući u SAD.

želimo da se za to mogu prijaviti  tvrtke poput "Siemensa" ili "Alstoma".

No javne usluge ne smiju biti predmet  nasilne privatizacije ili liberalizacije.

Komisija nije spremna pregovarati o tome,

predstavljajući dokumente  koji predlažu takve mjere.