Uništavanje starina i nedovoljno obrazovani izbjeglice humanitarni su i sigurnosni problemi, ističe glavna ravnateljica UNESCO-a, Irina Bokova.

Kulturna raznolikost ključ je prevladavanja krize

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/12099432/n003-0369-hr.srt

Drevni gradovi Alep i Palmira  samo su neki od primjera.

Zbog uništavanja starih građevina  i trgovine umjetninama na Bliskom istoku

nestaje cijelo poglavlje  povijesti čovječanstva.

Za Irinu Bokovu,  glavnu ravnateljicu UNESCO-a,

interkulturalni dijalog  i obrazovanje ključni su elementi

za održivo rješenje za priljev izbjeglica  i sprječavanje napredovanja ISIL-ovaca.

Irina Bokova, pozdrav.  Dobro došli u Parlament.

Kad vidite kako se odnose  prema 160.000 izbjeglica,

da se članice EU-a ne mogu dogovoriti,  kako reagirate na to?

Postoji li i dalje  interkulturalni dijalog u Europi?

Smatram da će pitanje  kulturne raznolikosti i suživota

doći u središte pozornosti nakon krize,  nakon izbjegličke tragedije,

jer govorimo o toleranciji,  međusobnome razumijevanju, poštovanju,

o tome kako moramo živjeti  u demokratskim društvima i poštovati druge.

Kad su posrijedi susjedi. To je najteže.

28 država članica ne mogu se dogovoriti

Ne mogu suditi o tome  jer je posrijedi europska rasprava.

Politički, očito,  postoje različite razine razvoja.

Smatram da je europski duh human,  Europa gaji humanistički pristup.

i promiče i poštuje ljudsko dostojanstvo.

kad su posrijedi poruke o vrednotama  i pomoć izbjeglicama.

Ostanimo na problemu  izbjeglica na Bliskom istoku.

Kako može reagirati UNESCO?  Nema vojnike koje može slati onamo.

pokrenuti raspravu  o uništavanju kulturne baštine

u sklopu rasprave  o humanitarnim i sigurnosnim pitanjima.

da ne možemo birati između  humanitarnih pitanja i uništavanja.

Ili podupiremo stanovništvo  ili podupiremo uništavanje.

Takav je ljudski duh.  To je njihov identitet.

Spominjali ste raznolikost,  važnost obrazovanja

u izbjegličkim kampovima,  bilo u Turskoj ili Libanonu,

kako bi ti ljudi mogli shvatiti  svoju povijest. Što možete poduzeti?

Smatram da je to ključno. Moramo uključiti  i obrazovanje u humanitarnu pomoć.

Nažalost, znamo da samo 2% humanitarne  pomoći otpada na obrazovanje.

A vidimo...  Posjetila sam Jordan, Irak, Libanon...

jer većina te djece  nije išla u školu pet godina.

To znači izgubljenu generaciju  za Siriju, Irak,

neće naći posao i integrirati se  u društvo. Bit će marginalizirani.

Posljednje pitanje. Kako spriječiti  nezakonitu trgovinu umjetninama?

Spominjali ste ISIL-ovce,  al-Nusru, no oni nisu jedini.

Jasno je da u Siriji  i Bašar al-Asad prodaje umjetnine.

Donijeli su jako važnu rezoluciju,  2199, 12. veljače ove godine,

u kojoj UNESCO i Interpol  preuzimaju odgovornost

za suradnju s partnerima  i susjednim zemljama

s ciljem sprječavanja trgovine baštinom  kojom financiraju ekstremizam.

stvoriti platformu za Interpol  i Svjetsku carinsku organizaciju

kako bismo poslali stručnjake na teren,  surađivali sa zemljama.

uglavnom susjednih zemalja  i europskih zemalja,

da izmijene zakone,  da postrože pravila o uvozu,

jer nije posrijedi samo izvoz nego i uvoz

krijumčarene kulturne baštine  iz Sirije i Iraka.