Dok zastupnica Wikström apelira na države članice da nađu smještaj za izbjeglice prije zime, zastupnica Lepage tvrdi da Europa treba ambiciozan plan za borbu protiv klimatskih promjena.

Kina napreduje u borbi protiv klimatskih promjena - Zašto EU treba prihvaćati izbjeglice?

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/16447782/m004-0098-hrx.srt

Očekivanja od Konferencije o klimatskim  promjenama u Varšavi nisu bila velika,

a bila je to priprema  za sastanak u Parizu 2015. godine

koji bi trebao iznjedriti novi globalni dogovor  oko borbe protiv klimatskih promjena.

No Europa je uspjela ishoditi  izglednu nagodbu za budućnost.

Sve zemlje svijeta,  ne samo najrazvijenije, morat će pridonijeti.

No nakon ovoga tjedna  pregovora na visokoj razini,

pod pokroviteljstvom UN-a,  ostaje gorak okus u ustima.

Čini se da je obustavljen dijalog  među najvećim onečišćivačima.

Pozdrav, Corinne Lepage.  Ne moram vas ni predstavljati.

Stručnjakinja ste za okoliš.  Cijeli se život borite za okoliš.

Bili ste ministrica za okoliš  i zastupnica ste liberala.

"Varšavska bi se konferencija  mogla usporediti s konferencijom o pravdi

To je zbog toga  što su ugljen i plin iz škriljevca

Trebali ste razgovarati o klimi...  -A razgovarali smo o energiji

i početak konferencije  poklopio se sa sastankom o ugljenu.

A pokrovitelji Varšavske konferencije  bili su energetski divovi,

posebice proizvođači plina  iz škriljevca i proizvođači ugljena.

To nije moguće.  Nitko to ne smije prihvatiti.

Dakako, postoje geopolitičke teškoće  i teškoće s financiranjem.

no nisu tako trebali  organizirati konferenciju.

Kao i sve goste, čeka vas minuta  za "Da ili ne". Spremni?

Je li se u Varšavi više govorilo  o klimi ili plinu iz škriljevca?

Ima li u Europi više ljudi  koji se bore za klimu

ili lobista za ugljen?  -Lobista, ali ne samo za ugljen.

Iz Varšave ste poslali tvit: "Trebamo čudo  želimo li uspjeti u Parizu 2015."

Je li moguće pokrenuti Kinu i Indiju  bez američke potpore?

Treba li Europa najprije počistiti  ispred svojih vrata?

Smatrate li da je sustav  trgovanja emisijama CO2 mrtav?

ulaganja naše industrije  u siromašne zemlje, također neuspjeh?

Jesu li naši vođe,  Obama, Hollande i Cameron,

zaboravili da pod hitno  treba spašavati klimu?

Bilo kako bilo,  nisu bili u Varšavi da razgovaraju o tome.

Corinne Lepage, prvi veliki problem  jest da ste otišli u Varšavu,

pratili ste sve sastanke  i naišli na zid, Kinu i Indiju.

Rekli su: "Nećemo surađivati  i nećemo se mijenjati." Što je bilo?

Nije baš tako.  Postoji takozvani vatrozid,

što znači da je jedini kriterij,  ako mogu tako reći,

za financiranje svega što slijedi  povijesna odgovornost,

što se odnosi na zemlje Aneksa I,  sjeverne industrijske zemlje.

No dok je povijesna  odgovornost neporeciva,

i bogatstvo zemlje  također treba uzeti u obzir.

No Indija i Kina ne pristaju  na to i nećemo uspjeti.

Globalno, Kina je  na prvome mjestu s oko 20%.

A na Indiju otpada nekih 12%. Tako nešto.

Dakle da, imamo povijesnu odgovornost  i prihvaćamo je.

Ali u gospodarskoj smo krizi  i ne možemo sve plaćati. To nije moguće.

Dakle zemlje u razvoju,  koje više nisu nerazvijene...

Kina ne smije više tvrditi  da je nerazvijena zemlja. To nije istina.

Kao ni Brazil ni Rusija.  Moraju prestati s time.

Zapravo, postavilo se pitanje  nalaženja 100 milijarda dolara za fond.

Čemu služi taj fond?  -Postoji cijeli niz fondova.

Imamo mali fond za prilagodbu  od 100 milijuna eura.

U njega uplaćuju samo europske zemlje.  Nitko drugi nije uplatio ni cent.

Imamo fond od 100 milijarda dolara  koji treba isplanirati do 2020.

Postoji već godinama.  Znamo gdje će biti, kako će funkcionirati.

Jedino ne znamo  odakle ćemo nabaviti novac.

Bit će mješavina  javnog i privatnog financiranja.

Koja su etička pravila nužna  za privatno financiranje?

i mogu dolaziti  samo iz sjevernih zemalja.

Je li to dijalog gluhih?  Kako vidite razvoj tih pregovora

na multilateralnoj razini?  Možda je to kraj multilateralizma.

Teško je jer se neke zemlje  protive onomu što radimo.

Zemlje koje prodaju naftu kažu:  "Želite li da proizvodimo manje, platite."

To se odnosi na Saudijsku Arabiju,  primjerice. Ili Venezuelu.

Zemlje poput Rusije vide  velike prednosti klimatskih promjena

jer će time dobiti pristup  novim zalihama rude i nafte.

Dakle ne žuri im se  da riješe probleme.

S druge strane imate Filipine,  gdje umiru zbog klimatskih promjena.

Smatrate li da bi  se ljudi trebali uozbiljiti

i s multilateralizma  prijeći na bilateralizam?

Mislim da trebamo  drukčiju metodologiju.

To je ključno za Europu koja,  nažalost, više nije vođa.