Četiri godine nakon osnivanja Trojke EuroparlTV istražuje posljedice politike štednje u Grčkoj i Irskoj.

Procjenjivanje rada Trojke: pretjerana štednja ili lijek za oslabljena europska gospodarstva?

https://api.multimedia.europarl.europa.eu/documents/20125/16495308/m003-0280-hrx.srt

jer svakim posjetom  shvaćamo da su odluke Trojke 

donošene posve netransparentno.  To je problem u demokraciji.

Izravan je kontakt najbolji  želite li nešto shvatiti.

Nakon Cipra i Portugala  ovi zastupnici istražuju Trojku u Irskoj.

Njihov je cilj potvrđivanje  ili pobijanje demokratske legitimnosti

i nalaženje potencijalnih pogrešaka  u provođenju planova štednje.

Evo podsjetnika na činjenice.  G. 2010. 27 je članica osnovalo Trojku.

Sastojala se od  Europske središnje banke,

Europske komisije  i Međunarodnog monetarnog fonda.

Službenici Trojke optuženi su za davanje

rizičnih zajmova zemljama,  a neke su gotovo doveli do bankrota.

Davali su zajmove, a zauzvrat tražili  stroge rezove proračuna i plaća

Je li rad Trojke  na kraju pozitivan ili negativan?

Četiri godine poslije  vrijeme je za procjenu.

ali jednostrane mjere štednje  nisu bile potrebne.

i imamo iseljavanje kakvo nismo doživjeli

od iseljavanja zbog gladi  sredinom 19. stoljeća.

U Irskoj je Trojka pozajmila 85 milijarda eura,  uglavnom za pomoć bankama.

Zbog pucanja "balona nekretnina"  i golemih gubitaka

koje su uzrokovala rizična ulaganja  u derivate, bankrotirale su.

Danas građani Irske smatraju  da oni plaćaju račun.

Je li se Trojka sastajala s vama  prije nego što je prenosila odluke vladi?

Sastajali su se s delegacijom iz Kongresa  svako tromjesečje.

Bilo je to klasično  rutinirano postupanje.

Bilo je beznačajno.  Uopće nisu slušali što smo im govorili.

Navečer se pridružujemo  maloj skupini zastupnika

Glavno je pitanje jednostavno.  U kojim okolnostima

je Trojka predložila  plan spašavanja za irske banke?

Jedan sat poslije  na redu je građansko društvo.

Irska je vlada htjela  takozvani "bail-in", 

to jest, prisilila bi banke da plate,  kao i većinske dioničare.

Ondje smo doznali  da Trojka vrši snažan pritisak

iz Europske središnje banke  koja je inzistirala da ne dođe do "bail-ina"

kako ne bi odbili ulagače,  bilo domaće ili strane.

Dakle mjere štednje nametnute  su Irskoj kako bi se vratio dug.

Prije odlaska iz Irske, sastali smo se  sa studentima na Sveučilištu "Trinity".

protiv vladine aktivne politike  čiji je cilj smanjivanje stope nezaposlenosti

promicanjem masovnog iseljavanja  među mladim diplomantima.

Nijedan moj prijatelj nema račun  u "Anglo Irish Banku".

To nije bila komercijalna banka.  Niste mogli dobiti zajam.

Dakle banka za ulaganja?  -Banka za ulaganja,

za građevinske projekte  i bogate ljude u inozemstvu.

Većinski vlasnici u tim bankama  bile su europske institucije.

U Europi svi smatraju da je  Europa spasila Irsku. Baš naprotiv.

Spasili smo europski bankarski sustav  spašavanjem te jedne banke.

David nam pokazuje jedno od 6000 pisama  koje je vlada poslala nezaposlenima

u kojima im nudi posao  u Velikoj Britaniji i Kanadi.

Naša vlada  i Ministarstvo socijalne zaštite

sada šalju nezaposlenim mladima pisma  u kojima promiču poslove u inozemstvu.

To je dvojbeno,  ali vlada bi se trebala više potruditi

da otvori radna mjesta ovdje,  a ne da šalje mlade u inozemstvo.

Mladi, kada od njih traže  da se uključe u takva stažiranja,

Traže od njih  da rade za 3,75 eura na sat.

Idemo u Atenu, posljednju fazu  zastupničkog istraživanja Trojke.

Oni se drže ideologije prema kojoj...  "Smanjimo li veličinu države,

smanjimo li naknadu za rad,  vratit će se rast."

A primijetio sam,  a to ćemo vidjeti i u Grčkoj,

da je gospodarska doktrina  koju su primijenili

rezultirala pogoršanjem situacije  za veći dio stanovništva.

Žao mi je što to moram reći,  ali Grci su umirali zbog politike štednje.

Nakon četiri godine režima štednje  čini se da su Grci iscrpljeni.

Nezaposlenost,  siromaštvo, marginalizacija

nove su riječi  koje definiraju srednju klasu.

Je li budućnost izglednija?  Prvi put u šest godina

Ali mnogi Grci ne vjeruju  da su blizu izlaska iz krize.

Ispred grčkoga parlamenta,  na Trgu Syntagma,

skupina zastupnika  nastavlja s istraživanjem.

da tražimo veću transparentnost  u europskoj demokraciji,

veću demokratsku legitimnost  i veću demokratsku kontrolu.

Idući se dan  sastaju s ministrom financija.

U Grčkoj je sve više problema:  uloga Trojke,

dramatično socijalno stanje  i možebitno restrukturiranje javnoga duga.

Je li zaobilazio probleme?  -Uopće nije.

Ne, sastanak je bio kvalitetan  jer su i ministar i njegovi pomoćnici

govorili o problemima bez uljepšavanja.

U društvu?  -Da, nejednakostima u društvu